PROPISI
- Najveća oštećenja zidanih zgrada zabilježena su na starijim zidanim zgradama u centru grada. Međutim, oštećenja ima i na zidanim zgradama građenima nakon 1963. godine, ali ona su manja. Ako je zgrada građena prema propisima iz doba nakon te godine, tada su oštećenja manja, jer takve zgrade obično imaju armiranobetonske stropne konstrukcije te horizontalne i vertikalne armiranobetonske serklaže koje pridonose nosivosti i uporabljivosti takvih zgrada - objašnjava T. Kišiček te dodaje i da ima novijih zidanih objekata koji su građeni nestručno, dograđivani tijekom godina, ili su loše održavani te su na njima sada zabilježene i veće štete.
Pitamo dalje, može li se u slučaju ponovnog potresa očekivati da će se zidane zgrade, koje su građene prema današnjim, modernim, seizmičkim standardima i propisima, ponašati na zadovoljavajući način te jesu li sigurne.
- Zidane zgrade koje su građene prema današnjim važećim propisima, i ako su u potpunosti u skladu s njima, sigurne su za sve jačine potresa za koje su projektirane, i u nekom budućem potresu ponašat će se tako da se ne dovedu u pitanje njihova nosivost i stabilnost te ljudski životi. Naravno, pretpostavlja se da taj potres neće biti značajno veći od onog na koji su zgrade projektirane - odgovara.
Postoje li norme do koje katnosti se mogu projektirati i izvoditi zidane zgrade koje su međusobno dobro povezane armiranobetonskim vertikalnim i horizontalnim serklažama?
- Postojeće norme ne ograničavaju katnost zidanih zgrada izvedenih od ziđa omeđenog armiranobetonskim vertikalnim i horizontalnim serklažama, ako je proračun proveden u skladu s normama, i ako je dokazana nosivost i stabilnost tih zgrada, Međutim, kod viših zgrada takav sustav ima ograničenja zbog svojstva materijala. Postoje pravila o katnosti koja se odnose na zgrade, ali koje se ne proračunavaju prema normi za seizmička djelovanja - kaže Tomislav Kišiček.