Foto: Marko Todorov / CROPIX

Pitanja o cigli nakon potresa koji je nedavno pogodio Zagreb

Nove zidane zgrade imaju visok stupanj otpornosti. Trend gradnje sve više postaju armiranobetonske skeletne konstrukcije, gdje se kao ispuna koristi moderna brušena glinena opeka. Bitan je i utjecaj debljine zida na otpornost konstrukcija prilikom potresa. Deblji zid ima veću nosivost na horizontalne sile potresa.

I zidane zgrade koje su projektirane suvremenim normama sigurne su u slučaju potresa slične jačine kakav je nedavno bio u Zagrebu, ističemo to nakon što smo prošli tjedan u ovom kontekstu pisali o zgradama od armiranog betona.

Naime, mnogi su nas potom pitali - a što je s ciglom i zidanim zgradama novijeg datuma... Stariji dijelovi Zagreba su zidani, često i kuće na Podsljemenu, a kako se ide prema novijim dijelovima, sve se više koristi armirani beton ili kombinacija armiranog betona sa ziđem.

Za nove zidane zgrade, kako saznajemo, nema sumnje u visok stupanj otpornosti, jer razvoj zidanih elementa od opeke u posljednjih 10-tak godina drastično se modernizirao i promijenio se način gradnje. Novi suvremeni proizvodi cigle, osim bitnog svojstva nosivosti, također odgovaraju i najstrožim zahtjevima za gradnju zgrada gotovo nulte energije.

O zidanim zgradama i potresu razgovarali smo s Tomislavom Kišičekom, redovitim profesorom na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pročelnikom Katedre za betonske i zidane konstrukcije. Zanimalo nas je jesu li ovih dana zabilježena neka veća oštećenja i na zidanim zgradama koje su građene nakon 1963. godine, kada se na prostoru bivše Jugoslavije uvode stroža pravila gradnje vezano za potres.

PROPISI

 

- Najveća oštećenja zidanih zgrada zabilježena su na starijim zidanim zgradama u centru grada. Međutim, oštećenja ima i na zidanim zgradama građenima nakon 1963. godine, ali ona su manja. Ako je zgrada građena prema propisima iz doba nakon te godine, tada su oštećenja manja, jer takve zgrade obično imaju armiranobetonske stropne konstrukcije te horizontalne i vertikalne armiranobetonske serklaže koje pridonose nosivosti i uporabljivosti takvih zgrada - objašnjava T. Kišiček te dodaje i da ima novijih zidanih objekata koji su građeni nestručno, dograđivani tijekom godina, ili su loše održavani te su na njima sada zabilježene i veće štete.

Pitamo dalje, može li se u slučaju ponovnog potresa očekivati da će se zidane zgrade, koje su građene prema današnjim, modernim, seizmičkim standardima i propisima, ponašati na zadovoljavajući način te jesu li sigurne.

- Zidane zgrade koje su građene prema današnjim važećim propisima, i ako su u potpunosti u skladu s njima, sigurne su za sve jačine potresa za koje su projektirane, i u nekom budućem potresu ponašat će se tako da se ne dovedu u pitanje njihova nosivost i stabilnost te ljudski životi. Naravno, pretpostavlja se da taj potres neće biti značajno veći od onog na koji su zgrade projektirane - odgovara.

Postoje li norme do koje katnosti se mogu projektirati i izvoditi zidane zgrade koje su međusobno dobro povezane armiranobetonskim vertikalnim i horizontalnim serklažama?

- Postojeće norme ne ograničavaju katnost zidanih zgrada izvedenih od ziđa omeđenog armiranobetonskim vertikalnim i horizontalnim serklažama, ako je proračun proveden u skladu s normama, i ako je dokazana nosivost i stabilnost tih zgrada, Međutim, kod viših zgrada takav sustav ima ograničenja zbog svojstva materijala. Postoje pravila o katnosti koja se odnose na zgrade, ali koje se ne proračunavaju prema normi za seizmička djelovanja - kaže Tomislav Kišiček.

PREDNOST

 

Trend gradnje sve više postaju armiranobetonske skeletne konstrukcije, gdje se kao ispuna koristi moderna brušena glinena opeka. Kakvo je njegovo mišljenje o tim modernim sustavima gradnje? Recimo, zidni elementi opeke se sve više lijepe, a ne zidaju mortom, imaju integriranu toplinsku izolaciju.

- Zidni elementi imaju dobra toplinska svojstva, a pogotovo ovi, moderni, koji već u sebi imaju i izolaciju. U svakom slučaju, zidna ispuna pridonosi nosivosti armiranobetonskih skeletnih konstrukcija, ako je konstrukcija tako proračunata. Prema propisima, sljubnice između dviju opeka, horizontalne i vertikalne, moraju biti ispunjene mortom, no ako je ispitivanjima/atestima dokazano da se nosivost može postići i nekim novim načinima, primjerice, lijepljenjem, tada je i to dopušteno koristiti - rekao je.

Bitan je i utjecaj debljine zida na otpornost konstrukcija prilikom potresa. Deblji zid ima veću nosivost na horizontalne sile potresa. Norme definiraju najmanju dopuštenu debljinu pojedine vrste ziđa.

I za kraj, zanimalo nas je kakva je prednost, laički rečeno, cigle, a kakva betona. Beton, onaj armiran čelikom, ima dobra svojstva jer se ponaša duktilno, što znači da se prije sloma može značajno deformirati, dok je opeka krhkija, nije duktilna. Armirani beton ima veću nosivost od ziđa.

- U kombinaciji se, zidovi od opeke, armiranobetonske vertikalne i horizontalne serklaže te armiranobetonske stropne ploče ponašaju vrlo dobro prilikom djelovanja potresa, jer kod takvih objekata teže dolazi do gubitka nosivosti i stabilnosti. Važno je naglasiti i to da opeka ima puno bolja toplinska svojstva od betona, i zato su zidovi od opeke povoljniji od armiranobetonskih, u pogledu energetske učinkovitosti - kaže T. Kišiček.

 

 

 

Izvor: Jutarnji list, Dom i dizajn

Foto: Marko Todorov/Hanza Media

 

Glina u arhitekturi

IZO Profi opeka

Opeka punjena kamenom vunom - idealno rješenje za zgrade gotovo nulte energije!