Zvuk kakav volimo

Ugodne frekvencije

Zvukovi su dakle isprepleteni s našim životima, najljepšim i najtužnijim događajima. Kad pogledamo unatrag, neka određena pjesma podsjetit će nas na mnoge lijepe uspomene pa se zaista čini da je zvuk i začin naših životnih priča, zar ne?

Zvuk je mehanički val frekvencija od 16 Hz do 20 kHz, to jest u rasponu u kojem ga ljudsko uho čuje. Niže od 16 Hz je infrazvuk, a više od 20 kHz ultrazvuk, oba nama nečujni. Postoji i hiperzvuk ako je frekvencija viša od 1 GHz. Zvuk se mora kroz nešto kretati pa ga medij ili posrednik vodi od izvora do onoga koji ga čuje. A posrednik može biti gotovo sve – zrak, voda, tlo, predmeti… Kad nema medija – prijenosnika – nema ni zvuka. Kroz vakuum zvuk ne prolazi pa je zato svemir tako beskrajno tih. Kad je zvuk preglasan, onda je to buka koju mjerimo po stupnjevima i koja ima uglavnom negativne konotacije. Buka prometa, sirena, zvukovi upozorenja koji moraju biti iritantni i lako čujni, buka ratova, ali i svađa, vikanja, prijetnji, povišeni i snažni glasovi uznemiruju nas. Da buka nije bezopasna pokazuju i mnoga istraživanja. Osim ugodnih zvukova koji nas opuštaju ili raduju, glasni zvukovi i buka mogu nam škoditi. Buka itekako ima utjecaj na naše zdravlje. Zato je jako važno znati da je zvuk dobar, a buka loša. Dokazano je da buka ometa i rad i odmor, može izazvati simptome i bolesti poput nesanice, zamora, glavobolje, visokog krvnog tlaka, ubrzanog lupanja srca, poremećaja rada žlijezda, nervoze… 

Buka je zato klasificirana kao zagađivač okoliša, baš poput otpadaka, ispušnih plinova i ostalog smeća jer negativno utječe na zdravlje. Često se zanemaruje kao ekološki problem jer se njeni negativni utjecaji pojavljuju postupno pa se na nju donekle čak možemo naviknuti. To nikako ne znači da ona i dalje ne smeta i ne stvara trajne probleme.

Negativan utjecaj buke

Buka koja nas okružuje može biti komunalna, na nju nemamo utjecaja, i ona na koju imamo utjecaja, poput one na koncertima kojoj se rado prepuštamo. Na koncertima i u diskotekama buka doseže 110 do 120 decibela. Maksimalno dopušteno izlaganje takvoj buci je pola sata u tjedan dana pa je zato danas zabrinjavajuće izlaganje mladih glasnoj glazbi koju slušaju preko slušalica. Istraživanja pokazuju da tri četvrtine mladih redovito sluša preglasnu glazbu što ih dovodi u opasnost od trajnog oštećenja sluha. Danas više od deset posto mladih već ima oštećen sluh. Zato, oprezno sa slušalicama i nikako više od sat dnevno i to na 60 posto glasnoće slušalica. Buka je svugdje oko nas. Neku možda više i ne primjećujemo: promet, automobili, buka kućnih aparata, ventilacije, ali i bučni razgovori, sirene i alarm… Danas se nećete prestrašiti zvuka mikrovalne pećnice, usisivača, sušila za kosu ili centrifuge perilice za rublje, no imate li kućnog ljubimca primijetit ćete da su zvukovi na koje smo mi navikli, njemu buka koja ga plaši.

Utjecaj buke na životinje važan je problem jer ometa komunikaciju, razmnožavanje, obranu od predatora, mijenja im život i na kraju će životinje promijeniti stanište, uspiju li izvući živu glavu ili kljun. Jer naše uho, a imamo daleko manje osjetljiv sluh od onog u životinja, čuje zvučne valove frekvencija od 20 do 20 000 Hz. Hoćemo li ga registrirati, ovisi o jačini zvuka, energiji koju prenosi, intenzitetu i sve mjerimo decibelima. Šapat je 10 dB, glasan govor 50 dB, a od 90 do 100 dB već dovodi do oštećenja bubnjića. Detonacije, polijetanje zrakoplova i dugotrajno izlaganje glasnoj glazbi uzrokovat će oštećenja, stoga – oprezno. I nije bez veze osjećate li se loše zbog buke – od razdražljivosti i glavobolja, slabijeg pamćenja, gubitka pažnje i smanjenja koncentracije pa do osjećaja nemira – sve su to poremećaji koji nam usporavaju život, otežavaju rad i imaju utjecaja na privatan život.

Mir koji treba domu

Postoji i buka ispod mora pa se može dogoditi da uskoro imamo morske znakove upozorenja. NIje šala, istraživanje je pokazalo da ispod mora postoji buka koja ometa morski život: luke, marine, naftne platforme, brodovi i brodice... Sve to narušava veliko plavetnilo. Za morske je stanovnike jedno od glavnih sredstava za komunikaciju zvuk, a treba im i za snalaženje u prostoru, lov plijena ili – zaljubljivanje. U posljednjih 50 godina more i oceani postali su jako, jako bučno mjesto. Zato se može dogoditi da se pojedina područja zaštite od podvodne buke, kako je to već započeto oko Španjolske, pa u skladu s tim dobiju i nadmorske i podmorske znakove.

Vratimo li se na kopno, sasvim je jasno da smo svi izloženi zvukovima koji nas uznemiravaju – preglasni susjedi, svađe, treštanje glazbe u petak navečer, lupanje koje čujemo u svom domu, protuprovalni alarm koji nitko ne gasi… Sve to ometa naš mir i s vremenom nas može činiti nervoznima. Udar groma, buka slapa, valovi za neke su glazba, a za neke izvor nelagode. Zato nam je potrebno okruženje, dom, mirno

mjesto u kojem se možemo povući od vanjskih faktora koji nas opterećuju, poput buke. Potreban nam je odmor, da čujemo sami sebe, čujemo što mislimo, trebaju nam mirni dani i mirne večeri. Odavno su ljudi shvatili kako je važno imati izolator koji će buku i nepoželjne zvukove ostaviti – vani, na kućnom pragu. Najbolji je glina, nekad i sad lako dostupna, podatna za oblikovanje i otporna ne samo na kiše i vjetrove već i na zub vremena. Naravno, pri tome ne mislimo na buku koja je vama buka, a vašim tinejdžerima odlična glazba koju vi više jednostavno – ne razumijete. Baš kako vaši roditelji nisu razumjeli – vašu buku.